SOLMS

 

Pravilnik za jesenski ispit

- SOLMS –

donešen 17. ožujka 2007.

  1. Cilj ispita

(1) Solms- ispit je uzgojni ispit, koji predstavlja proširenje proljetnog uzgojnog ispita.

(2) Smisao i zadatak Solms-ispita je – kao i kod derbija – utvrđivanje urođenih osobina mladih pasa s obzirom na njihove kvalifikacije i višestruko korištenje u lovu i uzgoju, te utvrđivanje osobina naslijeđenih od roditelja. Pritom se posebna pozornost obraća na čvrstinu karaktera psa.

(3) U vrijeme održavanja ispita dresura mladih pasa za lov u polju i vodi u pravilu mora biti završena. S obzirom da su prirođene osobine pasa uslijed dresure često prikrivene, suci moraju obratiti posebnu pozornost na vrednovanje tih osobina.

(4) Preduvjet za uspješan ispit su tereni bogati pernatom divljači i zecom, koji istovremeno posjeduju dovoljno veliku vodenu površinu obraslu šašom.

(5) Ispitivanje urođenih osobina i uzgojne vrijednosti pasa je uvelike olakšano ako ispitu prisustvuje što veći broj pasa iz istog legla.

  1. Organizacija ispita
  • 1

Jesenski se uzgojni ispit – Solms – smije održavati samo u jesen. Provođenje ispita je zadatak kluba.

  • 2

(1) Ispitu mogu prisustvovati svi njemački kratkodlaki ptičari rođeni nakon 1. Listopada pretprošle godine. Psi moraju biti upisani u rodovnu knjigu.

Ispitu mogu prisustvovati i ptičari drugih pasmina s potrebnim FCI-dokumentima.

(2) Psi stariji od 20 mjeseci, ako ih je više od 3, moraju biti ispitani u zajedničkoj grupi.

  • 3

(1) Ispit bi se u pravilu trebao provoditi po disciplinskim grupama, pri čemu klubovi imaju pravo na drugačiju odluku.

(2) Ako se ispit provodi tako da jedna skupina sudaca ocjenjuje sve njoj dodijeljene pse u svim disciplinama, onda na jednodnevnom ispitu jednoj skupini smije biti dodijeljeno najviše 6 pasa.

 

  1. Provođenje ispita

Općenite odredbe

  • 4

(1) Psi se ocjenjuju u svakoj disciplini zasebno. Svakom psu treba omogućiti višestruku priliku da pokaže svoje umijeće. U izvještaju (formularu) treba zabilježiti sve pojedinosti od značaja. 

(2) Psi mogu biti ocijenjeni u jednoj grupi u svim disciplinama, ali i u pojedinačnim disciplinama polje i voda. Ako se ocjenjuje u disciplinskim grupama, onda discipline nos i poslušnost u polju imaju veću važnost od rada na vodi.

Ispitne discipline

  • 5

Jesenski ispit Solms dijeli se na sljedeće discipline:

  1. Rad u polju

Nos

Traženje

Markiranje

Rad na pernatoj divljači (fazanu), uključujući donošenje, ili: Traženje i donošenje netom upucane divljači (fazana), čije padanje pas nije vidio, ili: Donošenje  vlečke

  1. Rad na vodi

Traženje u gusto obraslim vodama

Šaranje za/s patkom u gusto obraslim vodama

  1. Vlečka dlakave divljači (zec/kunić)
  2. Način donošenja

Zec ili krzno kunića

Patka

Jarebica/Fazan/Golub/Patka

  1. Vodljivost
  2. Poslušnost
  3. Volja za radom
  4. Način lova

Glas na tragu, lajanje zbog divljači u vidnom polju, bez lajanja, upitno

S obzirom na mogućnosti treba utvrditi način lova (glas na tragu, glas zbog divljači u vidnom polju, , bez lajanja ili lajanje bez povoda). Lajanje na tragu, lajanje zbog divljači u vidnom polju ili lov bez lajanja se ispituje samo na zecu ili lisici. Glasanje na drugu dlakavu divljač treba zabilježiti na ocjenskoj listi, a isto mora učiniti i voditelj ispita

Kod ocjenjivanja rada u disciplinama nos, poslušnost i suradnja s vodičem sudačke se grupe moraju međusobno dogovoriti. U dvojbenim slučajevima odlučuje disciplinska grupa polje.

Rad u polju

Najveća se vrijednost polaže na ocjenjivanje nosa, sigurnog i brzog traženja divljači, kao i na stilsko, ustrajno i plansko traženje. Kod ocjenjivanja psa na jesenskom ispitu (nasuprot derbiju) daje se veća važnost zrelosti i iskustvu psa.

 

Nos:

(1) Procjena kvalitete nosa ujedno je najvažniji i najteži dio ispita rada u polju. Kvaliteta nosa se u pravilu može indirektno procijeniti pomnim promatranjem velikog broja znakova, stoga je preduvjet procjene nosa vrlo dobro znanje i bogato iskustvo suca, kako bi sudac primjereno mogao uzeti u obzir uvjete u polju kao što su to raslinje, vjetar, itd.

Kod pasa s preciznim nosom je radni stil prije svega obilježen radom samog nosa. Ovakvi psi postavljaju nos u smjeru vjetra, kratko pokazuju prisutnost mirisa dlakave ili pernate divljači, kod markiranja svoju pozornost usmjeruju na miris, divljač pronalaze brzo obrađujući široki teren, te znaju kako sigurno markirati divljač. Više vodoravan, nego uspravan položaj glave ukazuje na dobar rad i kvalitetu nosa.

Traženje:

(2) Traženje treba biti poletno, prostrano, kontinuirano i izdržljivo, ali nikako ishitreno, dekoncentrirano, prevrtljivo i koncentrirano na vid. Stil traženja mora biti vođen upotrebom nosa i željom za pronalaskom divljači. Pored toga, traženje se procjenjuje i ocjenjuje višom ocjenom s obzirom na to kako se pas orijentira u prostoru uzimajući u obzir vjetar. Dobro snalaženje u prostoru, pravilno okretanje spram vjetra, te ispravno prilaženje gusto obraslim dijelovima terena su jednako značajni za procjenu kvalitete traženja kao i prilagođenost tempa terenu i vegetaciji, te elegantan, prostran i izdržljiv galop psa. Stil traženja ukazuje i na karakter, uravnoteženost i unutarnji mir psa.

Markiranje:

(3) Pas bi trebao u stojećem ili ležećem položaju markirati nađenu pernatu divljač, koja leži na tlu, i to toliko dugo dok ne dođe vodič i divljač se pokrene odnosno dok divljač sama od sebe ne ustane ili pobjegne. Markiranje treba biti izražajno. Kratko markiranje nije dovoljno. Kao markiranje se smije ocjenjivati samo markiranje na divljač. Obilježja dobrog markiranja su također i ispravna procjena udaljenosti divljači, ciljano usmjeravanje i zadržavanje divljači u pokretu. Markiranje bez divljači koje se zbog ponavljanja lako može utvrditi (takozvano markiranje na prazno) ukazuje na nesigurno markiranje i ocjenjuje se kao neispravno.

Kod nedostatka pernate divljači markiranje se procjenjuje s obzirom na dlakavu divljač.

(4) Po mogućnosti se pernata divljač treba odstreliti ispred psa, inače se tijekom pretraživanja polja – a da pas nije bio u kontaktu s divljači – mora pucati, kako bi se ispitala reakcija psa na pucanj. Mirnoća pri pucnju se ne ocjenjuje.

(5) Pas bi trebao po mogućnosti donijeti svježe odstrijeljenu pernatu divljač:

a) Kao rad s pernatom divljači se ocjenjuje slijed traga i pronalazak, te donošenje divljači (fazana) vodiču.

b) Ako pas nije u mogućnosti raditi na pernatoj divljači i donijeti je, onda se može ocjenjivati traženje i donošenje svježe odstrijeljene pernate divljači, ako pas nije vidio kako divljač pri odstrelu pada u raslinje.

Suci imaju pravo uključiti drugog psa radi ocjenjivanja, ako je pas koji se do tada ocjenjivao vidio kako i kamo je pala ustrijeljena divljač.

Vodiču se pritom otprilike pokazuje mjesto na koje je pala pernata divljač (fazan). Pas mora biti pušten na traženje na otprilike 40 metara udaljenosti od tog mjesta.

Pas bi trebao tražiti neposredno ispred vodiča, ispod puške, i kontroliranim kretnjama i njuškom prema tlu pokazati da želi naći divljač.

Ocjena ove vrste rada u polju se mora orijentirati na inicijativu psa pri zadatku.

c) Ako mogućnost a) i b) nisu dane, odnosno ako pas kod rada b) nije uspio naći divljač, onda se mora upotrijebiti vlečka (trčka, fazan, golub ili patka).

(1) Sudac postavlja vlečku na udaljenosti od 150 m, na obraslom terenu s vjetrom u leđa, i to tako što koristi dva zavoja tupih kuteva. Udaljenost između pojedinih vlečki mora iznositi minimalno 100 m. Na kraj vlečke se po mogućnosti postavlja otkrivena svježe odstrijeljena pernata divljač (ne pokrivena ili stavljena u udubljenje u zemlji). Sudac zatim mora osloboditi divljač s vlečke i postaviti je otkrivenu ispred sebe, Sudac se potom mora udaljiti u smjeru produženja vlečke i tako sakriti da ga pas ne može vidjeti,  pri čemu ne smije zabraniti psu da primi divljač. Pas ne smije vidjeti postavljanje vlečke. Vodič može zatražiti da se njegovom psu vučena divljač ostavi  donošenje vlečke za aport. Ako želi iskoristiti ovo pravo, vodič to mora priopćiti sucima prije početka rada s vlečkom.

Prema želji vodiča vlečke se mogu izraditi i s drugom vrstom  pernate divljači. Divljač se u svakom slučaju prije početka ocjenjivanja mora osloboditi s vlečke.

(2) Prvih 20 m vlečke vodič smije držati psa na povodcu, zatim mora osloboditi psa s povodca i ostati stajati. Ako se pas vrati, a da nije pronašao divljač, i ne postavi se samostalno na trag, vodič ga smije dva puta usmjeriti na trag. Pritom se misli na svaki utjecaj vodiča da pas ponovno preuzme vlečku. 

(3) Od psa se očekuje voljno, brzo i samostalno traženje, kao i brza reakcija na vlečku te radosno donošenje divljači bez daljnjih intervencija vodiča. Rad s vlečkom se ne ocjenjuje kao rad na tragu. Rad s vlečkom se koristi za ocjenjivanje volje za nalaženjem i donošenjem, te za ocjenu ponašanja psa pri aportu. Pritom se procjenjuje stav psa prema radu, ima li pas volje za pronalaskom i donošenjem divljači, te donosi li pas divljač svom vodiču.

(4) Izvođenje aporta u slučaju a), b) i c) (način na koji pas prima, nosi i predaje divljač) se ocjenjuje kao „način donošenja“ (vidi § 9).

(5) Ako je rad psa s vlečkom ili njegov aport ometan uslijed nekih neobičnih, iznimnih okolnosti, onda sudac sam procjenjuje, hoće li mu dopustiti ponavljanje zadatka. U tom slučaju se prvi rad ne uzima u obzir.

(6) Ako pas najprije pokazuje uspjeh u traženju pernate divljači koja je odstrijeljena pala u zaklon ili u tijeku rada s vlečkom donese svom vodiču pernatu divljač (fazana) s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom, onda se službeno bilježi ovaj – vrjedniji – rad psa.

 

                Rad na vodi

  • 7

 

U kategoriji rada na vodi se ispituju sljedeće discipline:

reakcija na pucanj, traženje divljači u vodama s gustom vegetacijom, traženje patke u gusto obraslim vodama, način donošenja patke.

Pri većem broju ranije položenih ispita najveća se vrijednost daje disciplini traženje patke u gusto obraslim vodama.

Ako pas tijekom cjelokupnog rada na vodi slučajno pronađe živu patku, onda se to uzima u obzir pri ocjenjivanju. Pritom se ne uvažava već postignuta ocjena i ona nema utjecaja na cjelokupan rezultat. Takva procedura se posebno mora zabilježiti u općem izvještaju s ispita.   

 

  1. Reakcija na pucanj

(a) Odstreljena  patka se, i to tako da to pas vidi, baca što je dalje moguće na vidljivo mjesto u vodu, pri čemu se psu daje zadatak da donese divljač. Pas koji nakon otprilike jedne minute ne započne s radom ne smije nastaviti ispit.

(b) Dok pas pliva u smjeru patke, iz sačmarice se puca u istom smjeru. Pas mora samostalno donijeti patku (bez intervencije vodiča u slučaju da se pas ne ponaša kako je to propisano). Ako pucanj nije izveden u smjeru patke na vodi, cijeli se postupak ponavlja, čak i u slučaju da je pas donio patku.

(c) Pas koji je u ovom zadatku neuspješan ne smije sudjelovati u daljnjem ispitivanju.

(d) Ako se pokaže da pas loše reagira na pucanj, onda se to uzima u obzir s obzirom na opće odredbe § 11, stavka 1.

 

  1. Traženje u gusto obraslim vodama

(a) Traženje u gusto obraslim vodama slijedi neposredno nakon ispita reakcije na pucanj.

(b) Pritom se svježe odstrijeljena patka baca u zaklon ( trsku, šaš i sl ), i to tako da pas s obale ne može vidjeti ni bacanje ni patku.

Patka se (na otočiću, suprotnoj strani obale, površini obrasloj trskom) namješta tako da se pas može poslati prema zaklonu preko otvorene vodene površine.

(c) Vodiču se s mjesta, koje je od patke udaljeno najmanje 30 m, otprilike pokazuje smjer u kojem se nalazi patka. S tog mjesta pas kreće u samostalnu potragu. Pas mora pronaći patku i samostalno je (bez utjecaja vodiča pri neispravnom ponašanju psa) donijeti svom vodiču.

(d) Vodič smije podržati i uputiti svog psa, međutim trajne intervencije ili pucanj odnosno bacanje kamena u vodu utječu na smanjivanje ocjene.

(e) Pas koji u ovoj disciplini nije ocijenjen barem s ocjenom „dovoljan“ ne smije sudjelovati u nastavku ispita.

(f) Pas koji pri prvom pronalasku patke ne donese divljač samostalno (bez utjecaja vodiča pri neispravnom ponašanju psa) nije položio ispit. U tom slučaju se traženje u gusto obraslim vodama ocjenjuje s „nedovoljan“. Ako je pas spazio patku, onda se njegov uspjeh vrednuje kao pronalazak patke.

(g) Ako pas prvi ovom zadatku pronađe živu patku, sudac postupa prema stavku 3. i ocjenjuje rad psa u disciplini traženje za patkom u gusto obraslim vodama“. Ako je ovaj rad ocijenjen najmanje s ocjenom „dovoljan“, u nastavku ispit treba nadoknaditi ocjenom psa u disciplini „Traženje u gusto obraslim vodama“, i to na prvotno pripremljenoj patki.

 

  1. Traženje patke u gusto obraslim vodama

(a) Patka se stavlja u zaklon tako da to nije obilježeno pucnjem. Ove pripreme pas ne smije vidjeti.

(b) Nakon postavljanja patke suci vode vodiča do mjesta koje se nalazi na udaljenosti pucnja sačmaricom od mjesta na kojem je postavljena patka i pokazuju mu smjer. Ovdje vodič upućuje svog psa na traženje.

(c) Pas mora samostalno tražiti i pronaći patku. Vodič ga pri ovome smije usmjeravati i podržati, međutim trajni utjecaji vodiča umanjuju ocjenu.

(d) Čim pas istjera patku iz zaklona i vidljivo je slijedi, vodič ili druga za to odgovorna osoba pucaju na patku kada je to moguće bez ugrožavanja sigurnosti.

(e) Odstrijeljenu patku pas mora donijeti samostalno (bez utjecaja vodiča na neispravan rad psa).

(f) Suci bi trebali prekinuti rad psa čim su donijeli ocjenu. Ovo vrijedi i u slučaju kad patka nije ustrijeljena ispred psa ili kad su suci stekli dojam da pas ne udovoljava zahtjevima zadatka. U prvom slučaju se mrtva patka baca na psu vidljivo mjesto u vodu na otprilike 30 m udaljenosti. Pas mora samostalno (bez utjecaja vodiča na neispravan rad psa) donijeti patku.

(g) Pas koji patku, koja je ispred njega odstrijeljena, uhvaćena ili vidljivo bačena, ne donese samostalno nakon što ju je prvi put našao (bez utjecaja vodiča na neispravan rad psa), ne može položiti ispit. U ovom slučaju nisu položene ni discipline „Traženje u gusto obraslim vodama“ odnosno „traženje za patkom u gusto obraslim vodama“. Ako je pas spazio patku, onda to vrijedi kao da je patka nađena.

 

  1. Donošenje patke

(a) Kod ocjenjivanja u disciplini „Način donošenja“ se uzimaju u obzir svi načini donošenja odnosno aporta psa pri radu u vodi. Donošenje se kao odraz uvježbanih sposobnosti primanja, nošenja (zahvaćanja ili grifa), te predavanja divljači ocjenjuje u kategoriji „Način donošenja“.

(b) Ako pas najprije spusti donošenu patku – npr. da bi se otresao – onda za svoj rad može dobiti najviše ocjenu „vrlo dobar“. Ako pas pak nespretno (npr. za glavu, krilo ili rep) uhvati patku, koja je ispred njega odstrijeljena ili bačena u vodu, i pri dolasku na teren popravi zahvat zubima, a da se pritom ne otrese, onda se psu daje niža ocjena zbog korekcije zahvata samo u slučaju da mu je još živuća patka uspjela pobjeći.

(c) Psu se ne smije računati kao greška, ako se otrese, a patku pritom i dalje drži u zubima.

(d) Kod ocjenjivanja načina donošenja se mora uzeti u obzir da pas propisno donese patku svom vodiču, sjedne i ispravno je preda. Kod ocjenjivanja u kategoriji „način donošenja“ se uzimaju u obzir svi načini donošenja psa pri radu u vodi.

(e) Ako se pojedini rad kod donošenja patke ocijenio kao „nedovoljan“ ili „nije ocijenjen“, onda ukupna ocjena za donošenje patke može glasiti „nedovoljan“ ili „nije ocijenjen“.

(f) Pas mora svaku patku koju je pronašao ili uhvatio pri radu na vodi donijeti samostalno (bez utjecaja vodiča na neispravan rad psa). Pohvala ili kakav drugi signal vodiča pri donošenju nije zabranjen, ako pas u tom trenu ispravno izvodi zadatak.

(g) Ako je pas pri donošenju ometan zbog izvanrednih okolnosti, onda se prepušta sucu da odluči hoće li mu dati drugu priliku da donese patku koja je za ili ispred njega odstrijeljena.

 

                               Vlečka dlakave divljači

  • 8
  • Rad s vlečkom dlakave divljači se po mogućnosti izvodi sa svježe odstrijeljenim zecom ili krznom kunića. Sudac postavlja vlečke na preglednom terenu, koristeći dva zavoja tupoga kuta, po mogućnosti s vjetrom u leđa na udaljenosti od 350m. Udaljenost između pojedinih vlečki mora iznositi najmanje 100 m. Komad koji se vuče ili svježe odstrijeljen komad iste divljači se na kraju spušta slobodno na tlo (ne pokriven ili u udubljenju u zemlji). Potom se sudac u udaljava u produženju vlečke i postavlja tako da ga pas ne vidi. Tamo mora osloboditi povlačeni komad od vlečke i spustiti ga slobodno ispred sebe. Pritom ne smije zabraniti psu da primi komad divljači. Pas ne smije vidjeti kako se vlečka postavlja. Vodič može zatražiti da se komad divljači s vlečke njegovom psu spusti kako bi ga ovaj donio. Ako vodič želi iskoristiti ovo pravo, to mora priopćiti sucima prije početka rada.

 Povlačeni komad se u svakom slučaju mora biti oslobođen od vlečke (uzice, špage?) prije početka rada.

  • Prvih 50 m vlečke vodič smije držati psa na uzici, zatim ga mora osloboditi i ostati stajati. Ako se pas vrati, a da nije našao divljač, te drugi put ne krene samostalno na vlečku, vodič ga smije dva puta postaviti (usmjeriti). Pod postavljanjem se ovdje podrazumijeva svaki utjecaj vodiča na psa kako bi pas počeo raditi na vlečki.
  • Očekuje se voljno, brzo i samostalno traženje, te brzo primanje i radosno donošenje komada divljači bez daljnjeg utjecaja vodiča. Vlečka se koristi kako bi se utvrdila volja psa za traženjem i donošenjem i nipošto se ne smije koristiti za ocjenjivanje rada na tragu. Pritom se samo ocjenjuje kako pas reagira na zadatak, želi li pronaći i donijeti divljač i donosi li je uopće svom vodiču. Što se tiče smetnje zbog izvanrednih okolnosti vrijedi ista odredba kao kod vlečke pernate divljači (§ 5 odlomak 5c (5)).
  • Izvođenje donošenja, nošenja i predaje se ocjenjuje kao „način donošenja“.

 

Donošenje

  • 9

 

  • Pod načinom donošenja se ocjenjuje izvođenje donošenja, tj. naučena vještina psa da primi, nosi i preda divljač.
  • Ispravno primanje i nošenje je vidljivo iz načina na koji pas svoj zahvat podešava prema vrsti i težini divljači. Neispravno je kako prejako tako i preblago zahvaćanje, držanje i nošenje. /Žvakanje/Ispuštanje negodujućih glasova se smatra pogreškom i mora se posebno zabilježiti kod ocjenjivanja.
  • Ispravno predavanje je ono u kojem pas dolazi do vodiča s divljači u zubima, sjeda do vodiča bez naredbe ili na jednostavnu – ne glasnu! – naredbu, i drži divljač mirno i toliko dugo dok je vodič ne primi bez naglih pokreta i oduzme psu s odgovarajućom naredbom.
  • Sve tri kategorije u donošenju (trčka/fazan/golub/patka, patka i dlakava divljač) se pojedinačno ocjenjuju. Iz sve tri prve ocjene se izračunava prosječna ocjena. Ako se prosjek nalazi između dvije ocjene, onda se konačna ocjena orijentira na donošenje dlakava divljači. Primjer 1: Prosječna ocjena 3,3 kod ocjene donošenja dlakave divljači 2 ili 3 daje za način donošenja ukupnu ocjenu 3.

Primjer 2: Prosječna ocjena 3,3 kod ocjene donošenja dlakave divljači 4 daje za način donošenja ukupnu ocjenu 4.

  • U svakoj kategoriji mora biti ostvaren rezultat.
  • Psi koji načnu ili zakopavaju divljač, te oni koji u velikoj mjeri žvaču ili čerupaju divljač se isključuju iz daljnjeg ispita.
  • Pas koji ne donese divljač (pernatu ili dlakavu) nakon što ju je prvi put našao također se isključuje s ispita.

 

Vodljivost

  • 10

Vodljivost, proizašla iz prirodnog nagona psa, je preduvjet za svaku lovno korisnu suradnju između vodiča i psa. Vodljivost se odnosi na voljnost psa da u svakom trenutku održava kontakt sa svojim vodičem, da se njime lako upravlja, te da se pas svojevoljno postavlja u službu vodiča.

 

                               Poslušnost

  • 11
  • Za razliku od vodljivosti pod poslušnosti se podrazumijeva oblik direktne podređenosti, uvjetovan odgojem i dresurom. Ona se zahtijeva jednostrano u relaciji vodič – pas.
  • Poslušnost se, bez kontakta s divljači, iskazuje tako što se pas tijekom rada da usmjeriti odmah i voljno izvršava dobivenu i shvaćenu zapovijed svog vodiča (povik, zvižduk ili znak rukom). Poslušnost se iskazuje i mirnim ponašanjem psa tijekom rada drugih pasa, čime pas dokazuje da tijekom lova ne smeta svog vodiča ili druge vodiče.
  • Poslušnost kod kontakta s divljači se zahtijeva u toj mjeri da pas ne juri za divljači u bijegu. Dugotrajna hajka za zečevima, kojom pas ne sudjeluje u osnovnim disciplinama rada u polju na pernatoj divljači, se vrednuje kao greška i u ponovljenim slučajevima može dovesti do diskvalifikacije.
  • Poslušnost je izraz pravilne i temeljite dresure. Ona je preduvjet za svaku lovnu upotrebljivost, zbog čega je ispit poslušnosti iznimno važan.

 

Volja za rad

  • 12

Volja za rad se iskazuje u želji i neumornoj marljivosti kojom pas obavlja pojedine zadatke. Ocjenjuje se temeljitim opažanjem tijekom cijelog ispita.

 

  • 13

Zečji trag

  • Ako pas, po volji svog vodiča ili slučajno, ne pokaže najmanje dovoljan uspjeh na tragu zeca, kojeg pas nije vidio, ili lisice, onda se to mora zabilježiti na ocjenskoj listi.
  • Kod odličnog rada na zečjem tragu se uobičajeno dodjeljuje Andreasova zvijezda. Ovaj uspjeh inače ne ulazi u ocjenu.
  • Pravo na zečji trag ne postoji jer rad na tragu zeca nije obavezan.
  • Ocjenjuje se samo prirodna sklonost praćenju traga i sigurnost pri radu na tragu. Glasanje psa se mora zabilježiti.

 

  1. Osnove ocjenjivanja
  • 14
  • Uspjeh u pojedinačnim disciplinama se vrednuje u skladu s odredbama o ocjenjivanju članka 11 općenitih odredbi.
  • Ako druge grupe imaju priliku dati ocjenu o kvaliteti nosa (npr. grupa koja ocjenjuje rad na vodi pri traženju za patkom), onda te grupe u konačnoj raspravi sudaca o ocjenama moraju staviti svoju ocjenu na raspolaganje grupi koja ocjenjuje rad u polju. Uslijed toga konačnu ocjenu nosa donosi grupa koja ocjenjuje rad u polju. Rad s vlečkom ne ulazi u ocjenu nosa.
  • Vodljivost, poslušnost i volju za radom ocjenjuju sve grupe i u konačnoj raspravi donose prosječnu ocjenu. Kod među ocjena prevaže ocjena grupe sudaca za rad na polju.
  • Ocjena „izvanredan 4h“ smije biti dodijeljena samo kod disciplina rada u polju i vodi.
  • Psi se ne rangiraju po nagradnim razredima.
  • Psi koji u godini svog rođenja (uzgojnog godini) uspješno polože Solms, pored svoje ocjene dobivaju naznaku J/M? za „mladi“ (npr. S1(J)).

 

  • 15

Minimalne ocjene za svaki od nagradnih razreda dodjeljuju se s obzirom na ocjensku listu u nastavku:

 

Minimalni zahtjevi

  1. nagrada 2. nagrada          3. nagrada

 

  1. Rad u polju

Nos                                       4                             3                             2

Traženje                             4                             3                             2

Markiranje                        4                             3                             2

Rad na jarebici/fazanu

ili donošenje jarebice/fazana

ili vlečka pernate divljači

(jarebica/fazan, golub, patka)

                                               3                             3                             2

 

  1. Rad u vodi

Traženje u vegetacijom

obraslim vodama            3                             3                             2

Traženje za patkom

u vegetacijom obraslim

vodama                                              4                             3                             2

 

  1. Vlečka dlakave divljači (zec/ kunić)

3                            3                             2

 

  1. Način donošenja

Zec/ kunić          3                             2                             2

Patka                                   3                             2                             2

Jarebica/Fazan/Golub/Patka

                                               3                             2                             2

 

  1. Vodljivost 3                             3                             2

 

  1. Poslušnost 3                             3                             2

 

  1. Volja za radom 3                             3                             2

 

Ovaj pravilnik o ispitu je donešen na glavnoj sjednici Saveza njemačkih kratkodlakih ptičara (Deutsch-Kurzhaar-Verband) 17. ožujka 2007.

Stupa na snagu 1. travnja 2007.